Stručni savjeti

Kokcidioza peradi

http://www.genera.hr/media/uploads/images/pages/generakompozicije/veterina/genera-perad.jpg

Kokcidioza je parazitarna bolest crijevnog sustava u gotovo svih domaćih i divljih životinja te čovjeka. Uzročnici bolesti su ubikvitarni protozoi iz roda kokcidija Eimeria spp. Uzročnici su vrsno specifični i parazitiraju samo u određenoj životinjskoj vrsti te kod njih nema unakrižne patogenosti. Glavna odlika parazitizma kokcidija njihov je razvoj bez posrednika, izuzetno visoka reproduktivna sposobnost, mnoštvo različitih intracelularnih razvojnih stadija u predilekcijskim dijelovima tankih, debelih i slijepih crijeva, što sve za posljedicu ima destrukciju velikog broja crijevnih stanica (epitelnih, kao i onih iz dubljih slojeva crijevne stijenke laminae propriae).


Kako smanjiti broj somatskih stanica

Vezano uz nadolazeću regulativu o najvećem dopuštenom broju somatskih stanica od 400 000 (SCC), sve više proizvođača mlijeka čini sve kako bi smanjilo broj somatskih stanica u uzorcima skupnog mlijeka, no uvijek ostaje prostora za poboljšanje, čak i kod najboljih proizvođača.


Suzbijanje velikog metilja

UK – EBLEX preporuča engleskim proizvođačima tovnih goveda i ovaca da ove jeseni primjene mjere protiv velikog metilja jer je zbog neuobičajenih vremenskih prilika rizik od invazija velikim metiljem izrazito visok.


Parazitologija - Gliste i trakavice

Gliste (crijevni nematodi) najčešći su paraziti u probavnom traktu pasa i mačaka. Najznačajnije su gliste iz porodice askarida a kod pasa najčešće nalazimo vrstu Toxocaru canis (10-18 cm) koja je i najznačajnija zbog mogućnosti narušavanja zdravlja ljudi. Nešto rjeđe kod pasa nalazimo i gliste vrste Toxascaris leonina.


Peradarstvo, biosigurnost i imunoprofilaksa

Peradarstvo je danas jedna od najpropulzivnijih stočarskih proizvodnji kako u svijetu tako i u našoj zemlji. Najzastupljenija vrsta peradi u intenzivnoj peradarskoj proizvodnji je domaća kokoš (Gallus gallus domesticus), zatim slijedi puran (Meleagris gallopavo) i potom u znatno manjem broju patke, guske, prepelice, golubovi, itd. Meso i jaja domaće peradi imaju visoku biološku, nutritivnu i kulinarsku vrijednost. Može se reći da su meso i jaja peradi kao i njihove prerađevine najjeftiniji i najdostupniji izvori proteina animalnog podrijetla i kao takvi se vrlo često nalaze na svakodnevnom jelovniku rastućeg broja ukupnog svjetskog stanovništva.


Tekuti u peradi - sve prisutniji ekonomsko-zdravstveni problem

Tekuti (pripadaju u člankonožce, rod Acari) su uglavnom ektoparaziti na perju i/ili koži peradi koji se hrane kožnim detritusom i perjem ili sišu krv kao hematofagni ektoparaziti domaće peradi i slobodno živućih ptica. Najrasprostranjenija i ekonomski najznačajnija tekut domaće peradi je crvena kokošja tekut ili grinja (Dermanyssus gallinae) koja može parazitirati na preko 30 vrsta peradi i ptica.


Parazitologija - Giardioza u pasa

Giardioza (Giardia duodenalis) je crijevna parazitska bolest pasa. Uzročnik je jednostanični organizam – bičaš Giardia duodenalis. Kao i kod većine parazita razvojni ciklus giardie ide preko nekoliko stadija. Vegetativni – aktivni stadij parazita, zvani trofozoit parazitira u tankom crijevu psa. Kruškastog oblika s osam bičeva, pomoću prisisne udubine prilijepi se za epitel tankog crijeva, brzo se dijeli i stvara nove trofozoite. Trofozoiti su neotporni na vanjske utjecaje i ne mogu opstati izvan psa te s vremenom u debelom crijevu prelaze u drugi inaktivni stadij parazita – ciste, koje nalazimo u fecesu invadiranih pasa i koje su zaslužne za širenje invazije na nove životinje. Prema nekim stranim istraživanjima, preko 30% pasa mlađih od godinu dana i oko 15% odraslih pasa invadirani su Giardiom duodenalis.


Parazitologija - KRPELJI u pasa i mačaka

Krpelji su člankonošci paučnjaci iz reda grinja. Rasprostranjeni su široko u prirodi, osobito u žbunju i niskom raslinju na rubnim šumskim područjima. U našim krajevima obitava 6 vrsta krpelja, a kao paraziti na psima i mačkama javljaju se najčešće Rhipicephalus sanguineus, Dermacentor reticulatus i Ixodes ricinus.


Parazitologija - BUHE u pasa i mačaka

Buhe su insekti veličine 2-8 mm, tamno smeđe boje, s tijelom podijeljenim na glavu, toraks i abdomen. Nevezano muškog ili ženskog spola sve buhe se hrane krvlju životinja na kojima parazitiraju, ali mogu izdržati i nekoliko mjeseci bez hranjenja. Imaju oči i ticala koja im daju sposobnost detektiranja topline, vibracije, ugljičnog-dioksida, promjena u kretanju zraka, što im omogućuje da u svojoj blizini pronađu potencijalnog domaćina. Nemaju krila ali od tri para nogu imaju značajno povećan treći par što im daje izuzetnu sposobnost skakanja. Postoje usporedbe koje kažu da ubrzanje koje postiže buha koja skače na svog domaćina je ekvivalentno ubrzanju koje postiže space-shuttle prilikom polijetanja u svemir.


Parvovirusna infekcija pasa

Parvovirusna infekcija pasa akutna je zarazna bolest uzrokovana virusom iz skupine parvovirusa (CPV2). Bolest se očituje povraćanjem, proljevom, jakom dehidracijom s visokom stopom smrtnosti (osobito kod štenadi).